Hvar
Otok Hvar
Otok Hvar pripada grupi srednjodalmatinskih otoka. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, usred skupine otoka koji su dijelom ove županije.Duljine je 72 km, a u na širem dijelu je širok 10,5 km. Ukupna duljina obale mu je 254,2 km. Površine je 299,7 km2 što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini. Najviši vrh je sv. Nikola, na kojemu je smještena kapelica, visok 628 m.Cesta koja povezuje grad Hvar na zapadnoj i Sućuraj na istočnoj strani otoka iznosi 84 km. Otok Hvar je svojom površinom uglavnom prekriven borovom šumom što čini izuzetno ugodnu klimu i vinogradima koji proizvode i do 50 000 hektolitara vina godišnje.Otok Hvar broji 11 077 stanovnika (2011.). Administrativno se dijeli na četiri dijela, a od zapada prema istoku to su: grad Hvar, grad Stari Grad, općina Jelsa i općina Sućuraj.
Hvar je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Gradu Hvaru pripada sedam naselja, to su: Hvar, Brusje , Sveta Nedilja , Milna , Jagodna , Zaraće i Velo Grablje.Nalazi se na zapadnom kraju istoimenog otoka, čije je najveće naselje. Grad je danas poznato turističo odredište sa brojnim znamenitostima poput Palače obitelji Radošević, Palače obitelji Doimi,Hvarske katedrale ,Hvarskog kazališta… Svake se godine u gradu Hvaru održavaju Dani Hvarskog kazališta, književno-znanstvena i scenska manifestacija koja privlači brojne posjetitelje.
Stari Grad je grad na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mještani ga zovu Stori Grod. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru. Starom Gradu pripada pet naselja, to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada (Sielca), Stari Grad (Stori Grod) i Vrbanj (Varbonj).Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice),a zaštitnik ovog gradića sveti je Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu. Grad je poznato turističko mjesto pa se tako u njemu održavaju neke poznate manifestacije poput Starogradske ljetne priredbe i Dana mađarsko-hrvatske kulture.

Jurica Matošić Tin Marušić Dina Ujević logo